2 Postoji li zakonsko uređenje bračne imovine, a ako postoji, što omogućava?
2.1. Opišite opća načela: koja imovina je zajednička (bračna stečevina)? Koja imovina je vlastita imovina bračnog druga?
Prema hrvatskom pravu bračni drugovi mogu imati bračnu stečevinu i vlastitu imovinu (čl. 35. Obiteljskog zakona). Bračna imovina je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe od te imovine (čl. 36. Obiteljskog zakona).
Imovina koju bračni drug ima u trenutku sklapanja braka, ostaje njegova vlastita imovina. Vlastita imovina je i imovina koju je bračni drug stekao tijekom bračne zajednice na pravnom temelju različitom od navedenog u čl. 36. Obiteljskog zakona, npr. nasljeđivanjem, darovanjem i sl. (čl. 39. Obiteljskog zakona).
2.2. Postoje li pravne pretpostavke za podjelu imovine?
Bračni drugovi su na temelju zakona suvlasnici u jednakim dijelovima nad imovinom koja je stečena radom za vrijeme trajanja bračne zajednice, ili potječe od te imovine (bračna stečevina), ako nisu bračnim ugovorom drugačije uredili svoje odnose glede bračne stečevine.
2.3. Trebaju li bračni drugovi utvrditi popis imovine? Ako trebaju, kada i na koji način?
U hrvatskom pravu nema odredbe koja bi propisivala izradu popisa imovine bračnih drugova.
2.4. Tko je odgovoran za upravljanje imovinom? Tko ima pravo raspolagati imovinom? Može li jedan bračni drug upravljati/raspolagati imovinom samostalno ili je potrebna suglasnost drugoga bračnoga druga (npr. u slučaju raspolaganja zajedničkom nekretninom)? Kakav učinak ima izostanak suglasnosti na valjanost pravnog posla i prigovor prema trećoj osobi?
Kako je istaknuto pod 2.1, bračni drugovi mogu imati vlastitu imovinu i bračnu stečevinu. Uprava vlastitom imovinom je u režimu upravljanja predmetom individualnog vlasništva. Upravljanje bračnom stečevinom podijeljeno je na poslove redovne i izvanredne uprave. Za poslove redovne uprave (redovito održavanje, iskorištavanje i uporaba stvari za njezinu redovnu svrhu) očitovanje volje može dati jedan bračni drug, te se uzima da postoji suglasnost drugog dok se ne dokaže suprotno. Za poslove izvanredne uprave (promjena namjene stvari, veći popravci, dogradnja, nadogradnja, preuređenje, otuđenje, zasnivanje založmog prava i sl.) na nekretninama i pokretninama koje se upisuju u javne upisnike potrebno je zajedničko poduzimanje posla ili pisana suglasnost drugog bračnog druga s ovjerom potpisa javnog bilježnika.Nepostojanje pisane suglasnosti ne utječe na prava I obveze poštene treće osobe.(čl. 37. Obiteljskog zakona).
2.5. Jesu li pravni poslovi jednog bračnog druga obvezujući i za drugoga?
Za obveze koje je jedan bračni drug imao prije sklapanja braka, kao i za obveze koje je samostalno preuzeo nakon sklapanja braka, a koje se ne odnose na tekuće potrebe bračne i obiteljske zajednice ne odgovara drugi bračni drug. (čl. 43. Obiteljskog zakona).
2.6. Tko je odgovoran za dugove nastale za vrijeme trajanja braka? Iz koje imovine vjerovnici mogu namiriti svoja potraživanja?
Za obveze koje je jedan bračni drug preuzeo radi namirenja tekućih potreba bračne i obiteljske zajednice, kao i za obveze koje su bračni drugovi preuzeli zajednički u vezi s bračnom stečevinom, odgovaraju oba bračna druga solidarno bračnom stečevinom i vlastitom imovinom. (ćl. 44. Obiteljskog zakona) .
